Napomena: poželjno je popuniti prijavni obrazac na engleskom jeziku, ali slanje obrasca na maternjem jeziku neće diskvalifikovati kandidate.

Prijavni obrazac

Application form

Kao organizacije sa višegodišnjim iskustvom monitoringa i analiza zakonskog okvira, ali i primjene zakona u oblasti finansiranja političkih partija, TI BiH i FOD smatraju da če, usvoji li se ovakav nacrt Zakona, ponovo biti propuštena prilika za njegovo unapređenje, posebno po pitanju rješenja  za smanjenje mogućnosti zloupotrebe zakona i povećanja nivoa transaprentnosti političkih partija.

Naime, nacrt novog Zakona o finansiranju političkih partija Bosne i Hercegovine povećava limite na donacije pravnih i fizičkih lica, pri čemu je za pravna lica, uzimajući u obzir statističke pokazatelje o prosječnim platama, predviđeni limit gotovo četvorostruko povišen. Smatramo da povećanje limita na donacije može dovesti do još većeg uticaja donatora na rad političkih partija, podsjećajući da svi međunarodni principi i smjernice upravo vode ka sve većem smanjenju mogućih neprimjerenih uticaja na politike partije i donošenje odluka s njihove strane.

S druge strane, dok su u sadašnjem Zakonu o finansiranju političkih partija Bosne i Hercegovine potpuno zabranjene donacije privatnih preduzeća koja obavljaju usluge na osnovu ugovora sa Vladom, prema nacrtu novog Zakona političkim partijama se ove donacije omogućavaju, pod uslovom da vrijednost ugovora sa Vladom u jednoj kalendarskoj godini ne prelazi iznos od 10.000 KM. Smatramo da je prethodno zakonsko rješenje bilo adekvatnije, posebno imajući u vidu mogućnost da na osnovu donacija političkim partijama, privatna preduzeća mogu imati povlašten položaj pri sklapanju ugovora s Vladom, što predstavlja jedan od najštetnijih oblika korupcije.

Takođe, mnoge od preporuke koje je članovima Interresorne radne grupe dostavila misija OSCE, kao i preporuke GRECO, nisu ispoštovane. Jedna od njih je preporuka uvođenja obaveze vršenja transakcija preko jedinstvenih bankovnih računa, što se u nacrtu novog Zakona uopšte ne spominje.

Skrećemo pažnju da je misija OSCE upozoravala i da se moraju detaljno definisati dozvoljene svrhe utroška budžetskih sredstava, povodom čega su TI BiH i FOD BiH dostavili i konkretne prijedloge koji bi pojačali ulogu Službe za reviziju Centralne Izborne Komisije BiH pri nadzoru nad troškovima političkih partija. Dosadašnja praksa je pokazala da se prilikom revizija finansijskih izvještaja političkih partija najveći fokus stavlja na njihove prihode, dok se veoma malo pažnje posvećuje rashodima. Imajući u vidu da, prema podacima Centralne Izborne Komisije BiH, oko 80% prihoda političkih partija čine subvencije iz budžeta različitih nivoa Bosne i Hercegovine, neophodno je mnogo više pažnje posvetiti i načinima trošenja sredstava poreskih obveznika. Ukoliko se usvoji nacrt novog Zakona u predloženom obliku, ovo pitanje će ostati neriješeno, a građani opet neće imati uvid u načine trošenja budžetskih sredstava.

Prema GRECO preporukama, ali i našim prijedlozima ranije dostavljenim, neophodno je definisati sankcije koje će biti efektivne i koje će biti srazmjerne mogućoj dobiti kroz predviđena kršenja Zakona o finansiranju političkih partija Bosne i Hercegovine. Nažalost, u nacrtu novog Zakona, novčane sankcije su previše niske, i nikako srazmjerne mogućoj dobiti od zloupotrebe zakona, dok su u isto vrijeme izostavljene bilo koje druge sankcije osim novčanih. Smatramo da je neophodno povećati visinu i opseg predviđenih sankcija, kako bi se političke partije motivisale da poštuju Zakonom propisane norme, jer u protivnom ni sankcije, niti nadzor nad partijama neće imati efekta.

Na samom kraju, ponovo se osvrćući na preporuke GRECO, misije OSCE, i naše prijedloge, smatramo neophodnim  detaljnije definisanje odredaba koje se odnose na transparentnost finansijskih izvještaja političkih partija. Prema nacrtu novog Zakona o finansiranju političkih partija Bosne i Hercegovine, finansijski izvještaji će se objavljivati od strane Centralne Izborne Komisije BiH, i od strane političkih partija, međutim ostaje nedefinirano da li će se objavljivati kompletni finansijski izvještaji političkih partija, ili samo dijelovi izvještaja kao što je do sada bio slučaj. Smatramo da je neophodan kompletan uvid u načine finansiranja političkih partija, uključujući i imena donatora i iznose donacija, kao i utrošak sredstava iz budžeta, kako bi građani i stručna javnost mogli vršiti nadzor nad partijama za koje imaju mogućnost glasati na izborima.

Iskreno se nadamo da će članovi Interresorne radne grupe uzeti u obzir sve navedene komentare i dostavljene prijedloge, te da će se ipak iskoristiti pružena prilika za stvarno unaprijeđenje odgovornosti i transparentnosti finansiranja političkih partija u Bosni i Hercegovini, kao i nadzoru nad istim.

Otvoreno pismo ZFPS

BUM: Najveći problem koji Bosna i Hercegovina trenutno ima nije poraz reprezentacije u Portugalu već, kako odgovorno tvrdiš, korupcija. Možeš li mi ga, u par rečenica, dočarati?

Blagovčanin: Problem koji BiH ima sa korupcijom nije nastao juče ili prije godinu ili pet. On dobija na zamahu sa raspadom prethodne države i urušavanjem svega što je podsjećalo na zakone i insitucije, nastavljajući se dalje kroz rat, privatizaciju, pljačku javnih preduzeća itd. Upravo u tom periodu se ogromno društveno bogatstvo prelilo u džepove uskog kruga tzv. nacionalnih elita i njima bliskih poduzetnika, a sve pod plaštom zaštite vitalnih nacionalnih interesa vlastite etničke grupe. Sve dalje što se dešavalo su bili pokušaji da se to bogatstvo i moć zaštite od konkurentskih političkih elita, pravosuđa i međunarodne zajednice, opet – naravno – pod krinkom vitalnog nacionalnog interesa. Tako da danas imamo situaciju da politička elita na vlasti i građani BiH imaju dijametralno suprotne stavove. Političke elite žele zaštititi vlastito bogatstvo i moć – i sebe od zatvora – a građani, kao vjerovatno i svi drugi na svijetu, žele više radnih mjesta, više Evrope u BiH. Dakle, stvar je vrlo prosta. Ukoliko neko 20 godina priča kako je najveći zaštitnik vaših nacionalnih interesa, a za tih 20 godina je sistematski i dosljedno opljačkao i vas i državu, onda naprosto ja mislim da nije problem u njemu nego u nama. Kao rezultat toga, ljudi više i ne smatraju korupciju nečim štetnim ili lošim, već nečim što se podrazumijeva, kao kiša ili snijeg. Mi plaćamo mito za sve, od rođenja, od upisa u školu, na fakultet, preko zaposlenja, liječenja, penzionisanja, pa do grobnih mjesta.

BUM: Evo, javno priznajem da sam jednom prilikom, vraćajući se kroz Laktaše u Austriju, policajcu uručio 20 KM, prepadnut njegovom pričom o istražnom sudiji, neradnoj nedjelji, itd. Što je najgore, naveo je da sam prošao kroz crveno, što uopšte nije bilo tačno.

- U ekstremno korumpiranoj zemlji prije ili kasnije ćete biti suočeni sa situacijom u kojoj ćete morati pristati na korupciju. Recimo kada život bliskog člana porodice zavisi od mita. Tako da kod sveprisutne korupcije niko nema pravo na moralne pridike bilo kome. Poenta svega je da postoji sistem i da ste vi toga svjesni u momentu kad vas zaustavlja policajac – da je velika vjerovatnoća da, ukoliko ponudite mito, da ćete biti otkriveni i završiti sa kaznom zatvora. Isto tako da je i policajac svjestan postojanja tog sistema i činjenice da je skoro nemoguće da će proći neotkriven, da će mu materijalna korist biti oduzeta, a on trajno udaljen iz službe i kažnjen.

BUM: Možeš li mi navesti par konkretnih, “top” primjera korupcije u posljednjih par godina u BiH?

- Primjera ima jako puno, i uvijek kada ih nabrajam osjećam bojazan da ću nekoga neopravdano izostaviti. Kada je riječ o RS, nakon prodaje Telekoma, sistemska pljačka se odvijala kroz utrošak tog novca, na gradnju zgrade Vlade, čija je cijena na kraju bila 10 puta veća od početne. Tu je i najskuplji autoput u Evropi. Uglavnom, za nekih 5 godina je nestala 1, 5 milijarda KM a da nikom nije jasno kako i zašto. Što se FBiH tiče, situacija je dosta slična, samo što nije bilo toliko velikog novca od privatizacije na jednom mjestu, pa su se političke elite morale truditi da obezbijede sitematsku pljačku kroz zahvatanje sredstava iz javnih preduzeća, kroz dodjelu različitih subvencija i podsticija od strane Vlada na raznim nivoima. FBiH ima ogroman problem sa Kantonalnim administracijama, gdje velika većina njih više podsjeća na feudalne posjede, nego na jedinice lokalne samouprave i gdje praktično nema razlike između privatne imovine čelnih ljudi kantona i kantonalnog budžeta.

BUM: Da li su u BiH koruptni i oni koji bi trebalo da razotkrivaju i procesuiraju slučajeve korupcije?

- Nažalost, odgovor je da. Obzirom da u BiH imamo praktično 14 pravnih i policijskih sistema, vrlo je lako osigurati političku kontrolu nad policijom i pravosuđem. Godišnje BiH ima dvocifrenu cifru procesuiranih slučajeva korupcije i to uglavnom one sitne – zbog 20, 30 maraka. Korupcija na političkom nivou ostaje daleko od istražnih organa. U BiH imamo apsurdnu situaciju, da nikad nijedan sudija ili tužilac nije optužen zbog korupcije. Da li to znači da u pravosuđu nema korupcije? Naravno da ne znači.

BUM: Ako je nivo korupcije u bih tako visok, pretpostavljam da je i situacija u medijima slična i da građani BiH čitaju i gledaju isključivo ono što im se “servira”.

- Situacija u medijima je vjerovatno najteža od rata naovamo. Mediji su u isključivoj službi etnonacionalnih elita i služe zaštiti njihovih interesa. Umjesto izvještavanja o korupciji, mediji danas u BiH služe za međusobne obračune tajkuna, političara i biznismena, šireći mržnju i netrpeljivost u ionako duboko etnički podijeljenoj zemlji.

Izvor: http://www.bummagazin.com/balkan/o-korupciji-u-bih-i-stranakim-medijima/20120210/

Banja Luka, 13. januar 2012. – Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) smatra da su dogovori i raspodjele pozicija u državnim agencijama po stranačkoj liniji nelegalne, te da bi institucije morale biti nezavisne, a ne da ih političke stranke raspoređuju između sebe.

Naime, mediji su objavili vijest kako su stranke već između sebe podijelile ključne funkcije u institucijama kao što su Centralna izborna komisija BiH, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, Ured za revizuju poslovanja institucija BiH, Ured za razmatranje žalbi, itd.

TI BiH podjseća da se među pomenutim agencijama nalaze i institucije koje provode ključne antikorupcijske zakone, a da bi one morale biti potpuno oslobođene od stranačke kontrole, te da im je i zakonom garantovana nezavisnost.

Iako je i do sada bilo jasno da se mnoge od ovih institucija nalaze pod političkom kontrolom stranaka na vlasti, ovakva javna raspodjela funkcija u ključnim institucijama dokaz je da stranke prije svega ne žele omogućiti njihovo nesmetano funkcionisanje, dok s druge strane ne mare za zakone koje same donose. Ovakvo ponašanje stranaka poptuno uništava demokratski sistem i onemogućuje nadzor nad radom vlasti, s obzirom na to da institucije koje su zadužene za to stavljaju pod stranačku kontrolu. Ono što je posebno poražavajuće je da se time zakoni javno i otvoreno krše, dok u isto vrijeme izostaje reakcija institucija i javnosti.

TI BiH stoga apeluje na parlament, kao i na predstavnike pomenutih institucija da pokušaju spriječiti ovaj otvoren udar na institucionalni sistem, te da se omogući transparentan izbor čelnika institucija na način kako je to propisano zakonom.

S tim u vezi predsjednik RS je uputio otvorenu prijetnju TI BiH, naglasivši  da nema namjeru da onima koji su bili uključeni u ovaj projekat da bilo kakvu institucionalnu podršku, dok će mnoge pokušati da procesuira sa, kako je rekao, dokazima koji su evidentni.

Franje Račkog broj 2, 71000 Sarajevo

Preko ovog portala će građani/ke BiH moći na jednostavan način da pošalju zahtjeve za slobodan pristup informacijama svim javnim institucijama, ustanovama i preduzećima u BiH i tražiti od njih informacije koje žele. Isto tako, „Pravo da znam“ portal sadržava i bazu institucija u BiH sa kontakt informacijama koja može biti lako proširena, a sadržavaće i bazu svih zahtjeva koji će biti upućeni preko portala, kao i odgovora onih kojima su zahtjevi upućeni.

Osim građana/ki, portal mogu koristiti i predstavnici organizacija civilnog društva, novinari i predstavnici medija, kao i sve druge zainteresirane populacije. Portal ima automatizirane procedure za praćenje statusa zahtjeva, statusa odgovora institucija, kao i alate za pretragu zahtjeva, korisnika i institucija. Na ovaj način će se isto tako izbjeći praksa da odgovori institucija budu ograničeni samo na pošiljaoce zahtjeva, a ne i ostala zainteresirana javnost.

Boris Brkan iz UG Zašto ne je naglasio da „će korist od portala imati i institucije, a posebno osobe zadužene za odgovore na zahtjeve, budući da će korištenjem portala izbjeći odgovaranje na ista upite nekoliko puta. Isto tako, u funkcionalnostima portala su i različiti mehanizmi zaštita od zloupotreba istog, kao i mogućnost da se korisnici uključe aktivnije u administraciju i rad portala.“

Srđan Blagovčanin iz Transparency internationala je dodao da obzirom na brojne probleme u implementaciji zakona o slobodi pristupa informacijama, portal će doprinijeti lakšoj i bržoj komunikaciji građana i institucija i jednostavnijoj primjeni zakona.

„U svakom slučaju, ovaj portal će tokom vremena značajno uticati na shvatanje pojma slobodnog pristupa informacijama i kod predstavnika institucija i kod građana/ki, te naravno podići i nivo transparentnosti institucija, kao i kompletnog društva.“ – zaključio je Darko Brkan iz UG Zašto ne.

Tim UG Zašto ne
Transparency International

Preko ovog portala će građani/ke BiH moći na jednostavan način da pošalju zahtjeve za slobodan pristup informacijama svim javnim institucijama, ustanovama i preduzećima u BiH i tražiti od njih informacije koje žele. Isto tako, „Pravo da znam“ portal sadržava i bazu institucija u BiH sa kontakt informacijama koja može biti lako proširena, a sadržavaće i bazu svih zahtjeva koji će biti upućeni preko portala, kao i odgovora onih kojima su zahtjevi upućeni.

Osim građana/ki, portal mogu koristiti i predstavnici organizacija civilnog društva, novinari i predstavnici medija, kao i sve druge zainteresirane populacije. Portal ima automatizirane procedure za praćenje statusa zahtjeva, statusa odgovora institucija, kao i alate za pretragu zahtjeva, korisnika i institucija. Na ovaj način će se isto tako izbjeći praksa da odgovori institucija budu ograničeni samo na pošiljaoce zahtjeva, a ne i ostala zainteresirana javnost.

Boris Brkan iz UG Zašto ne je naglasio da „će korist od portala imati i institucije, a posebno osobe zadužene za odgovore na zahtjeve, budući da će korištenjem portala izbjeći odgovaranje na ista upite nekoliko puta. Isto tako, u funkcionalnostima portala su i različiti mehanizmi zaštita od zloupotreba istog, kao i mogućnost da se korisnici uključe aktivnije u administraciju i rad portala.“

Srđan Blagovčanin iz Transparency internationala je dodao da obzirom na brojne probleme u implementaciji zakona o slobodi pristupa informacijama, portal će doprinijeti lakšoj i bržoj komunikaciji građana i institucija i jednostavnijoj primjeni zakona.

„U svakom slučaju, ovaj portal će tokom vremena značajno uticati na shvatanje pojma slobodnog pristupa informacijama i kod predstavnika institucija i kod građana/ki, te naravno podići i nivo transparentnosti institucija, kao i kompletnog društva.“ – zaključio je Darko Brkan iz UG Zašto ne.

Tim UG Zašto ne

Transparency International Bosna i Hercegovina